UČENIK JOSIP PRANIĆ (3.b) – SREBRNA MEDALJA ZA MED NA MEĐUNARODNOM PČELARSKOM SAJMU “DALMATINA“ 2021.
Med je najsavršeniji proizvod prirode i u njemu se nalaze svi sastojci koji grade ljudski organizam. Učenik 3.b razreda Josip Pranić iz Ravče veliki je zaljubljenik u pčelarstvo. Sa svojim ocem Antom bavi se proizvodnjom meda. Njegova prva nagrada dokaz je s koliko ljubavi pristupa svojim pčelama, a pčele mu vraćaju proizvodnjom kvalitetnog meda.Bravo Josipe!
Josip Pranić: „Roditelji su ponosni na mene. Drago im je da imam interes za pčelarstvo. Podržavaju me. Motiviraju me za još bolje i više ciljeve.“
1.Koliko dugo se baviš pčelarstvom? Zašto se baviš baš proizvodnjom meda?
Pčelarstvom sam se odlučio baviti zbog prve poklonjene košnice pčela od staroga pčelara Jurice Rubina. Dovozio je svoje pčele na ispašu, vidio je da se zanimam za pčele i odlučio mi je pokloniti košnicu pčela za rođendan, i tako je sve počelo. Pčelarstvom se bavim već šest godina, od svoje jedanaeste godine.
2.Opiši svoje prve korake u ovoj djelatnosti.
Prvi koraci u pčelarstvu bili su jako teški. Trebalo je pribaviti svu opremu i naravno, pčelinje zajednice, pa sam poslije toga kupio kontejner s pčelama i kamion.
3. Nedavno si dobio nagradu za med. O kakvoj nagradi se radi? Kakva je bila konkurencija?
Dobio sam srebrenu medalju za kvalitetu meda na međunarodnom pčelarskom sajmu „Dalmatina“. To mi je ujedno i prva nagrada u pčelarskoj karijeri. Bila je stvarno teška konkurencija između pčelara koji se bave 40 i više godina pčelarstvom.
4. Po čemu se procjenjuje kvalitetan med, koje elemente mora zadovoljiti?
Kvaliteta meda gleda se prema nekoliko elemenata: udio vlage, električna providnost, mili Siemens po centimetru i na osnovu peluda.
5.Kako prepoznati pravi med od lažnog?
Pravi med se može prepoznati tako da se žlica stavi u med i nit koja meda mora neprekidno teći. Kada se zatvorena tegla okrene, u tegli se stvori balon koji polako pluta do površini.
6.Je li te strah pčela?
Nije me strah pčela, čak i dopuštam da me bockaju jer je njihov ubod ljekovit. Štitim se, kao i svi, sa pčelarskom maskom.
7.Gdje pčele vodiš na ispašu i koliko često?
Pčele vodim na mnoga mjesta na ispašu, od Opuzena (mandarina), Biokova, Like. Čim nam stanu vage premještamo se na drugu lokaciju gdje ima unosa.
8.Koliko imaš košnica? Kakva je bila ova godina po prinosima meda?
Sadašnje brojno stanje košnica je 90 pčelinjih zajednica, a planiram se još proširivati. Ova godina po prinosima meda za mene je bila jako dobra. Išli smo u Liku na Medun.
9. Kakvu imaš opremu?
Od opreme imam inox stol za otvaranje, vilice za otvaranje, inox bačve za med, deseto kazetna vrcaljka (električna), vodena presa za vosak, parni topionik itd.
10. Kome prodaješ svoje proizvode? Postoje li problemi prilikom distribucije proizvoda?
Svoje proizvode prodajem na kućnom pragu, nešto i na pijacama. Ljudi prepoznaju kvalitetu, tako da nemamo problema u prodaji meda.
11.Kako nastaje med? Možeš li nam pojasniti?
Med nastaje tako što ga pčele medarice stvaraju od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih insekata. Med je i najsavršeniji proizvod prirode, u njemu se nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam. Nektar koji pčele skupljaju iz cvijeća glavni je izvor ugljikohidrata, a zatim ga pretvaraju u lako probavljivi šećer – glukozu i fruktozu (glavne sastojke meda). Zreli med ne sadrži više od 20% vode, a pčele ga u saću pokrivaju voštanim poklopcima i tako čuvaju od upijanja vlage i kvarenja. U medu se nalaze minerali, aminokiseline, visoko vrijedne organske kiseline kao što su mravlja, jabučna, limunska, sirćetna, jantarna kiselina, pigmenti, razni derivati hlorofila, vosak, inulin, te elemente kompleksa vitamina B.
12. Je li bitan okoliš za vrstu i kvalitetu meda? Koje su vrste meda?
Naravno da jeste. O vrsti okoliša, tj. biljnim vrstama s kojih pčele skupljaju nektar ovisi i vrsta meda. Postoji puno vrsta meda. Nabrojati ću one koje ja imam: Kadulja ( dobar za bronhitis i suhi kašalj), Šuma (dobar za dišne putove), Medun (dobar kod probavnih tegoba).
13. Jesu li ti se ikada pčele razboljele?
Hvala Bogu nisu, vodimo računa o njima i tretiramo ih kada je šta potrebno da bi bile zdrave.
14. Koliko u jednom roju ima pčela? Što s rojem kada „pobjegne“?
U jakom pčelinjem društvu, tijekom ljeta, može biti više desetaka tisuća pčela radilica. Broj pčela u košnici kreće se od 20.000 – 80.000 pčela i jedne kraljice. Roj kada pobjegne, ili ga mi uhvatimo pa vratimo u košnicu ili druge kolege pčelari ga prisvoje sebi kao svoju pčelinju zajednicu.
15. Koje su najoptimalnije temperature i vremenske prilike za pčele?
Najpovoljnija temperatura za pčele je oko 20 Celzijevih stupnjeva, a vrijeme ovisi o paši (može biti vlažno, sunčano …).
16. S čime se pčele dohranjuju?
Pčele hranimo njihovim vlastitim medom. Kada je potreba dohranjujemo ih pčelinjom pogačom i sirupom.
17. Može li se med pokvariti?
Često čujemo da je kristalizirani med pokvaren, da u sebi ima previše šećera i da takav med nije dobar. No to nije točno. Ustvari, to je najbolji pokazatelj da se radi o pravom i prirodnom medu. Kristalizacija je osobina svakog prirodnog meda. Samo potpuno čist prirodni med ima sposobnost kristalizacije. Brzina kristalizacije ovisi o odnosu glukoze i fruktoze, kao i o temperaturi na kojoj se med čuva. Ako je u medu sadržaj glukoze viši, takav se brže kristalizira. Med koji nije čist, koji je umjetno napravljen, ne može kristalizirati i ostaje u tekućem stanju
18. Koji su tvoji planovi u budućnosti?
Sadašnji su planovi i moje želje da se do kraja života bavim pčelarstvom. Što mi nosi život, vidjet ćemo. Za sada mi je pčelarstvo hobi. Pčele me smiruju i jako sam opušten kada sam s njima. Zato se volim baviti ovim hobijem.
19. Što ti nas sve kažu roditelji?
Roditelji su ponosni na mene. Drago im je da imam interes za pčelarstvo. Podržavaju me i motiviraju za još bolje i više ciljeve.
NOVINARKA:
JOSIPA BILIĆ, 2.B
Zanimljivosti o medu
Ljekovita svojstva meda
BAGREMOV MED – Bogat je flavonoidima koji pomažu u borbi sa srčanim bolestima i nekim vrstama raka. Zahvaljujući antibakterijalnim svojstvima ovaj med se koristi i za pomoć pri tretiranju akni i ostalih kožnih stanja.
CVJETNI MED – Bogat antioksidansima, pomaže u borbi sa sezonskim alergijama i blažim zdravstvenim poteškoćama.
LIPOV MED – Preporučuju ga za borbu s kašljem, bronhitisom i za prirodnu detoksikaciju tijela.
KESTENOV MED – Pomaže pri gubitku viška kilograma i pomaže u održavanju tjelesne težine.
MED OD KADULJE – Posebno je dobar za bolesti dišnih organa kao što je bronhitis i suhi kašalj. Potiče izbacivanje sluzi iz organizma te pospješuje mokrenje.
