Izbjegnite najčećšće pogreške u pisanju riječi koje često koristite u prosincu.
- došašće (advent) – razdoblje u liturgijskoj godini koje prethodi Božiću. Piše se malim početnim slovom (nije blagdan). Riječ advent potječe iz latinskog jezika i znači “dolazak”, što je zapravo istovjetno hrvatskome nazivu došašće. Treba razlikovati adventistički (odnosi se na adventiste) i pridjev adventski (koji se odnosi na advent)- adventski vijenac, adventske svijeće
- Božić – 25. prosinca, kršćanski blagdan; božićna čestitka, božićni kolači, božićnica. Često griješimo pa pišemo Božićni običaji, Božićno jutro i sl. Jedni pogriješe u pisanju u znak štovanja, drugi da bi ljepotu i važnost Božića pretočili i u slova, treći jer nisu pravopisno sigurni. Do zabune ne bi trebalo dolaziti jer božićni je pridjev od imena blagdana i bez obzira što se blagdan piše Božić piše velikim slovom, pridjevi se pišu malim početnim slovom. dan uoči Božića blagdan je koji nazivamo Badnjak ili Badnji dan, a ako pišemo o večeri, napisat ćemo Badnja večer.
- Djed Mraz/Djed Božićnjak – vok. Djede Božičnjače, Djede MrazeSveti Nikola može označavati troje – sveca, blagdan i bogomolju. Prema pravopisu Instituta za jezik i jezikoslovlje, pridjev sveti uz ime sveca piše se malim početnim slovom: Poklone nam donosi sveti Nikola.Kada bismo upotrijebili opisni naziv blagdana, pisali bismo blagdan svetoga Nikole, no kada se izostavi riječ blagdan, onda dolazi do poimeničenja te se prva riječ piše velikim početnim slovom: Na Svetog Nikolu djeca dobivaju poklone.Nazivi crkvi, kapelica i ostalih bogomolja pišu se malim početnim slovom (jer bogomolje nemaju imena, nego su nekomu ili nečemu posvećene). Velikim početnim slovom pišu se ako je u imenu izostavljena riječ crkva, kapelica i sl. jer tada dolazi do poimeničenja. Dakle, pisat ćemo: Bili smo na misi u crkvi svetog Nikole. Bili smo na misi u Svetom Nikoli.Pridjev sveti piše se velikim ili malim slovom ovisno o tome što označava, a isto vrijedi i za kraticu sv. – svetac je sv. Nikola, a blagdan ili crkva Sv. Nikola.
- polnoćka i ponoćka – misa koja se služi o ponoći s Badnjaka na Božić
- čestit/sretan Božić – tradicionalni izrazi za čestitanje Božića
- darivati – dati/davati dar; gl. imenica darivanje
- Badnjak – dan uoči Božića /Badnji dan /Badnja večer . Prema pravilu, u imenima blagdana i praznika prva se riječ uvijek piše velikim početnim slovom, a ostale malim, osim ako su i same vlastita imena.
- Nova godina – 1. siječnja, državni praznik /nova godina – godina koja dolazi (Ako čestitate nekome Novu godinu onda mu želite sve najbolje samo taj dan, a ako mu čestitate novu godinu onda mu želite sve najbolje cijelu godinu).
- Silvestrovo/ Stara godina – 31. prosinac
- jelka/drvce/bor – sve tri riječi znače isto – običaj, a ne biljnu vrstu
- Sveta tri kralja (6. siječnja) ako je riječ o blagdanu, piše se samo veliko početno slovo. Kad je riječ o biblijskim likovima, pišemo sve malim početnim slovom jer je riječ o trima osobama (a ne o imenu jedne osobe) – sveta tri kralja.