Učenici 3. razreda gimnazije na satu psihologije na poticaj profesorice Matee Mihaljević Jurković promišljali su koliko snažno uloga određuje nečije ponašanje. Američki psiholog Philip G. Zimardo bio je zapanjen okrutnostima u američkim zatvorima 70-ih godina prošlog stoljeća. Dok su neki smatrali da se nasilje može tumačiti osobinama ličnosti, Zimbardo se zapitao koliko socijalna uloga određuje način ponašanja. Proveo je kontroverzni eksperiment poznat kao Stanford Prison Experiment.
Učenici su gledali istoimeni film i napisali svoj osvrt filma. Troje učenika (Marina Kapović, Antea Milićević i Mario Erceg) imalo je zanimljiv pristup u pisanju.
STANFORD PRISON EXPERIMENT
Ako vas netko pita biste li ikada ikome učinili nažao, vjerojatno bi vaš odgovor bio ne i vjerovali biste da je to istina. Međutim, što ako vas stave u situaciju gdje imate svu moć nad ljudima, gdje baš, vi imate svu moć? Okrutnost čuvara prema zatvorenicima i među zatvorenicima potakla je dr. Philipa G. Zimbarda, američkog psihologa i profesora na Sveučilištu Stanford, na promišljanje o tome dolazi li brutalnost od njihove sadističke osobnosti ili je povezana s njihovom ulogom. Zbog toga je proveo eksperiment pod nazivom Stanford Prison Experiment. U nastavku će se analizirati tijek eksperimenta uz kritički osvrt.
Stanford Prison Experiment proveden je 1971. godine u podrumu Sveučilišta Stanford pod vodstvom profesora Philipa Zimbarda. Pokušao je istražiti psihološke učinke percipirane moći fokusirajući se na odnose između zatvorenika i čuvara. Volonteri su bila 24 američka studenta koja kroz cijeli život nisu pokazivali agresivne i sadističke osobine. Zatvorenici su već pri dolasku bili zastrašivani. Umjesto imena imali su broj, a od odjeće su im dane haljine bez donjeg rublja s ciljem ogoljenja njihove individualnosti, tj. da im se uzme sve što ih čini njima poznato. Sam je Zimbardo rekao: „Možete u zatvorenicima stvoriti osjećaj dosade, osjećaj straha do određene mjere, možete stvoriti predodžbu o samovolji da njihov život potpuno kontroliramo mi, sustav, vi, ja, i oni neće imati privatnost … Uzet ćemo im individualnost na razne načine“. Čuvari su dobili palice, odjeću sličnu onoj stvarne zatvorske straže i zrcalne sunčane naočale kako bi spriječili kontakt očima, što je značajno utjecalo na deindividuaciju zatvorenika. Uživljeni u ulogu, čuvari su počeli psihički, ali i fizički maltretirati zatvorenike, ismijavati ih i zastrašivati. Već su drugi dan nastupili ozbiljniji problemi jer je jedan od zatvorenika doživio psihički slom. Da bi spriječili grupne pobune, čuvari su nagrađujući jednu grupu zatvorenika stvorili razdor i osjećaj nepovjerenja među njima. Sve što su čuvari činili bilo je usmjereno izrazitom ponižavanju. Nakon samo četiri dana svi su počeli gubiti dodir sa stvarnošću. Zatvorenici nisu znali koji je dan, zaštitari su postajali sve okrutniji i čak je sam Zimbardo upao u klopku vlastitog eksperimenta jer se počeo ponašati voditelj zatvora, a ne istraživač. Zbog svega toga eksperiment koji je trebao trajati dva tjedna prekinut je nakon šest dana.
U Zimbardovoj knjizi Luciferov učinak: kako dobri ljudi postaju zli objašnjava se luciferov efekt, odnosno promjena karaktera koja vuče značajne posljedice kada situacije u kojima se nalazimo poništavaju osjećaje za pravdu, suosjećanje i poštenje, što je vidljivo u ponašanju čuvara. Može se povući paralela s Milgramovim eksperimentom koji je proveo Stanley Milgram kako bi ilustrirao koliko daleko čovjek može ići čak i ako je ono što čini u suprotnosti s njegovim vrijednostima i savješću. Oba su eksperimenta jedni od najkontroverznijih u povijesti psiholoških istraživanja. Primjeri slični eksperimentu mogu se pronaći i u književnim djelima te filmovima. Nobelovac William Golding autor je romana Gospodar muha koji ocrtava nedostatke i mračnu stranu ljudske prirode te naglašava ulogu etičnosti pojedinaca. Prema Zimbardovom eksperimentu snimljen je istoimeni film, a surovost ljudske prirode tema je i filma Escape Room. Teško je reći kako bismo se mi ponašali u takvim situacijama, ali smatramo da u svakom čovjeku čuči nešto sto ga u određenim situacijama gura k mračnijoj strani.
Uredništvo