Za profesora Slavena možemo reći da je profesionalan i pravedan u svom radu s učenicima. Njegova predavanja uvijek budu zanimljiva. Ekonomiju nam želi učiniti što razumljivijom uzimajući razne primjere iz prakse. Učenici cijene i poštuju njegov trud i rad kako bi od nas stvorio sposobne ekonomiste koji će spremno dočekati izazove današnjeg tržišta rada.
- Recite nam nešto o sebi i o svom školovanju?
Zaposlen, oženjen, otac jedne djevojčice…to bih ukratko o sebi. Završio sam srednju ekonomsku školu u Imotskom, poslije toga Preddiplomski studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu te Diplomski studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Nakon studija ekonomije upisujem Diplomski studij upravnog prava na Pravnom fakultetu i dopunsko pedagoško obrazovanje za nastavnika.
- Da niste profesor ekonomije bili biste…? Zašto? Zašto ste izabrali baš ekonomiju ?
Da nisam profesor ili da nisam završio ekonomiju i pravo sigurno bi jedini izbor za mene bila medicina… prema mojim nekim željama. A zašto sam izabrao ekonomiju? Izbor ekonomije je logičan slijed završene ekonomske škole te kao odličan učenik i učenik oslobođen mature ekonomija je bio moj prvi izbor. A osim toga ona me zanima. Potječem iz poduzetničke obitelji gdje je stalno prisutna ekonomija tako da se od mene očekivalo učenje i usavršavanje u svijetu ekonomije.
- Kakav ste bili kao učenik i koliko ste vremena provodili za knjigom?
U srednjoj školi sam sva 4 razreda završio s odličnim uspjehom, a za knjigom sam provodio uvijek, i kao student i kao učenik, isključivo sat vremena, ali svaki dan svih 365 dana u godini.
- Koliko već radite u školi? Koje predmete predajete i koji Vam je najdraži?
U školi trenutno radim 5 ili 6 godina. Predajem ekonomsku grupu predmeta: Pravno okruženje poslovanja, Komunikacijsko prezentacijske vještine, Osnove računovodstva, Računovodstvo troškova i imovine, Osnove turizma, Organizaciju poslovanja ugostiteljskih poduzeća, Statistiku i Bankarstvo i osiguranje. Najdraži predmet mi je Statistika zato što je od tih predmeta najizazovniji i od jedne bezazlene ankete zapravo naraste jedan složeni zadatak. Veseli me konačni ishod ili rezultat istraživanja.
- Što mislite o djeci koja danas imaju mogućnosti i talenta učiti, a ne koriste dovoljno svoj potencijal?
Mislim kako su današnja djeca pasivna u odgojnom-obrazovnom procesu, to su naučila tijekom svog školovanja, pogotovo kroz osnovno obrazovanje, sve im treba biti servirano. Pojedini učenici u srednjoj školi teško se nose s radnim zadatcima, odnosno teško prihvaćaju obvezu ispunjavanja nekih aktivnosti koje su izvan redovnog rada nastave npr. provođenje nekakvih istraživanja, izvannastavnih aktivnosti, izrada plakata … Sve je to njima na nekakav način teško i od nastavnika se očekuje da više vremena potroši na motivaciju učenika nego li na samu izradu pojedinih zadataka. Ne generaliziram, ali u većini je slučajeva to tako i to se u pravilu mora promijeniti. U tom pravcu ide i ova nova paradigma škole u kojoj bi učenici postali kreatori nastavnog procesa odnosno više izražavali svoju kreativnost, inovativnost, a manje se forsirali na reproduktivno imitativno znanje.
- Kako ekonomiju kao predmet približiti učeniku da je još više zavoli? Prate li se dovoljno suvremeni ekonomski trendovi u nastavi? Kako poboljšati nastavu ekonomije?
Ekonomiju učenicima možemo približiti jedino ako rješavamo konkretne zadatke odnosno provodimo konkretno istraživanje tržišta pa kroz različite primjere dobre ili loše prakse možemo uočiti kako zapravo ekonomija danas izgleda. Kad učenici osjete ili vide dobre primjere prakse nadamo se da bi mogli zavoljeti ekonomiju i to svoje zvanje, volju i želju preusmjeriti u svoj nekakav poslovni plan i tako ostvariti određene ekonomske koristi. Suvremeni trendovi u ekonomiji jesu prisutni i u nastavi, različiti programi npr. Synesis, alati koji se koriste u redovnom poslovanju prisutni su u okviru redovne nastave primjerice u Vježbeničkoj tvrtki, pa Informatici, Bankarstvu i osiguranju i Računovodstvu. Sve su to zapravo suvremeni trendovi u ekonomiji, a koji se koriste i u nastavi. Kako poboljšati nastavu ekonomije? Poboljšati na način da ima više posjeta i druženja s realnom ekonomijom, tj. realnom ekonomijom u privatnom i u javnom sektoru, da se životno osjeti ekonomija oko nas.
- Koje metode su po Vašem mišljenju najučinkovitije da bi se ostvarila disciplina na satu?
Najučinkovitija metoda je dati jasne upute o obvezama i zadatcima nastavnika i učenika već na prvom satu u prvom razredu. Svaki rad treba motivirati i nagraditi, a svaki nerad disciplinirati i sankcionirati. Kad se shvate pravila igre ili pravila rada od početka do kraja nastavnog procesa nije potrebno ništa drugo oduzimati jer pravila su prihvaćena i od strane nastavnika i od strane učenika, ali uz pretpostavku da se sustavno, kontinuirano i objektivno primjenjuje i na jedne i na druge. Treba izbjegavati selektivnost u primjeni razrednih pravila.
- Dobiju li djeca dovoljno znanja u školi kako bi kasnije mogli uspješno otvoriti svoj obrt, biti poslodavci ili budući ekonomski službenici?
Mislim da su učenici naše škole dovoljno kompetentni sa završenom ekonomskom školom sudjelovati u ekonomiji, educirani su za aktivno sudjelovanje u sustavu, bilo u javnom ili privatnom sektoru, imaju dovoljno teorijskih i praktičnih znanja da mogu izvršavati postavljene zadatke koji se od njih očekuju.
- Što mislite o hrvatskoj ekonomiji?
Mislim da je hrvatska ekonomija zapravo preslika makroekonomije i da je hrvatska ekonomija premala da bi mogla biti neovisna o makroekonomiji, zapravo svaki trzaji i promjene na ekonomiju u međunarodnom planu se odražava na našu nacionalnu ekonomiju.
- Navedite par ključnih stvari koje bi po vašem mišljenju pozitivno utjecale na našu ekonomiju?
To je fiskalna odgovornost i ažurnost, objektivnost i sustavnost hrvatskog pravosuđa.
- Sudjelujete u brojnim aktivnostima i projektima. Opišite svoje iskustvo voditelja u Erasmus projektu ?
Od pripreme do provedbe i same aktivnosti projekta Erasmusa je najbolje iskustvo koje sam doživio u radu u nastavi i obrazovanju. Naš projekt Erasmus je trajao 25 dana u Portugalu. Provedene su razne aktivnosti, nastavnika, ali i učenika, za koje nismo bili nikad niti educirani niti pripremljeni. Tu je bilo potrebno imati i znanja, sposobnosti i vještine bilo jezične, socijalne, društvene vrijednosti ili kompetencije da bi mogao zapravo opstati s učenicima toliko dugo bez nadzora roditelja, skrbnika ili neke druge odgovorne osobe. Erasmus vas nauči puno toga kroz pripremne radnje, kroz provedbu samoga projekta, ali i poslije njega. Erasmus je danas najpoželjniji projekt koji se očekuje u školi. Tijekom projekta svaki nastavnik mora biti svojim učenicima i nastavnik i pedagog i psiholog, majka i otac, domaćica i spremačica, pralja i kuharica, liječnik i medicinska sestra. Sve se zapravo očekuje od nastavnika koji sudjeluje u Erasmusu.
- Održali ste sate financijske pismenosti gimnazijalcima? Jesu li djeca danas financijski pismena? Zašto je ona važna?
Održao sam nekoliko sati edukacije financijske pismenosti gimnazijalcima, budući da oni u okviru svog redovnog obrazovanja nemaju doticaj s financijama, odnosno općenito financijskom ekonomskom pismenošću. Tendencija suvremene nastave je da se financijska pismenost i poduzetništvo uključi već i u osnovnoj školi. Mislim kako današnja djeca nisu financijski pismena bez obzira na dostupnost informacija jer informacije koje su javno dostupne nisu uvijek točne pa se dobiva nekakva iskrivljena slika o svemu, a pogotovo o ekonomiji. Financijska pismenost je važna kao i svaka druga pismenost, što si pismeniji, odnosno što si kompetentniji u određenom području to je i veća vjerojatnost pozitivnog ishoda budući da su financije sastavni dio života.
- Poruka za kraj?
Svaki učenik u životu i u svom radu mora postaviti listu prioriteta, što činiti sada, što činiti poslije. I jedina viza za budućnost bi bila red, rad i disciplina. Jer i rad bilo kakav, red u radu i disciplina u radu i izvan rada doprinosi ostvarivanju životnih ciljeva.
Andrea Vukšić, 3. B
Ana Bilić, 3. B
Profesor Slaven Tolić s učenicima
Profesor Slaven Tolić s ekipom Erasmus
Profesori ekonomske skupine predmeta (Antea Grgurinović, Slaven Tolić i Zlata Kovačević)