Intervju s vjeroučiteljem Damirom Šamijom
ZAŠTO PSUJEMO?
Mirna: Što je psovka?
Psovku bismo uvrstili u one riječi koje su uvredljive, odnosno riječi koje izlaze izvan granica lijepog ponašanja.
Nensi: Zašto psujemo?
Psujemo da bismo izrazili emociju (ljutnju, nezadovoljstvo, a ponekad uspjeh i sreću), pokazujemo da smo odrasli da bismo se priklonili društvenoj skupini i pokazali da se ne bojimo?
Mirna: Tko najviše psuje?
Psuju gotovo sve dobne skupine, a jedina razlika između mladih i starijih je u tome što je starijima psovka društveno prihvatljivo ponašanje.
Nensi: Tko ima najveći utjecaj na ljude, posebice mlade, u vezi psovanja?
Najveći utjecaj ima okolina.
Mirna: Koga najčešće spominjemo u psovkama?
U hrvatskom narodu u psovkama spominjemo Boga, svetce, roditelje te razne usporedbe čovjeka sa životinjom.
Nensi: Kako se osjeća osoba tijekom psovanja, a kako nakon nje?
Ovisi o „stažu“ psovanja. Psovač „početnik“ itekako osjeća težinu psovke nakon psovanja jer ga očito savjest želi ukoriti. „Utrenirani“ psovač najčešće ne osjeća nikakvu razliku između psovke i lijepih riječi.
Mirna: Kako se osjeća osoba kojoj je upućena psovka?
Prvenstveno se osoba osjeća povrijeđeno i psovka isključivo donosi ozračje negativnih emocija (nezadovoljstvo, poniženje, ljutnja…)
Nensi: Upozoravaju li roditelji i odrasli djecu (mlade) koji psuju?
Roditelji bi trebali upozoravati, ali u praksi djeca i mladi najčešće nauče psovati od roditelja. Nije samo dovoljno upozoravati, već je važno svojim primjerom pokazati da se može živjeti bez psovki.
Mirna: Nažalost, danas je psovanje rutina i nekad nismo svjesni težine izgovorenih riječi, kako to promijeniti?
Svim ljudima važno je što drugi misle o njima, odnosno ostaviti što bolji dojam o sebi. Mladi ljudi najveći naglasak daju vanjskom izgledu. Svjedoci smo da često na prvom susretu vanjska ljepota te osobe „pada“ u vodu kad ona progovori. Najljepši, najtrajniji dojam o sebi dolazi upravo iz lijepog izražavanja. To je trajna kvaliteta, širi pozitivne emocije, stvara prijateljstva i ugodne međuljudske odnose. Nije dovoljno samo se suzdržavati od psovke, nego je važno promijeniti sebe i naučiti se lijepo izražavati. To zahtijeva veliki trud, ali rezultat će se višestruko isplatiti.
Nensi: Je li psovanje popularno i na internetu?
Na internetu je psovanje prisutno i možemo zaključiti da psovka u pisanom obliku ima trajnije i dublje posljedice, nego u izgovorenom obliku. Nažalost, psovka u Hrvatskoj je prisutnija nego u drugim zemljama i trebali bismo se potruditi da kreativnost u smišljanju psovki usmjerimo na kreativnost lijepog izražavanja, davanja komplimenata i življenja u ugodnijem društvu.
Mirna Vujčić i Nensi Grljušić, 1. A